Činjenice i brojke: Logistika i upravljanje lancem nabavke

 

Koliko će koštati isporuka paketa u budućnosti? Koja su bila tri najveća rizika u lancu nabavke prošle godine? Evo nekoliko zanimljivih statističkih podataka o logistici, lancu nabavke i globalnoj trgovini.

 

Troškovi transporta

Prosječni transportni troškovi u trgovinskoj logistici iznose 1,80 eura po kilometru. Više od polovine (55%) troškova transporta otpada na osoblje, posebno na vozače. Svaki vozač košta trgovačke kompanije u prosjeku 43.390 EUR.00 godišnje. Sa 16 posto, troškovi goriva čine drugi najveći udio u ukupnim troškovima. Troškovi putarine za kamione iznose u prosjeku samo 4 posto. Sistemi planiranja ruta su najvažnija mjera za smanjenje troškova transporta, a zatim slijede saradnja sa drugim dilerima ili dobavljačima, mjere in- i outsourcinga, kao i obuka vozača.

 

Transportna dokumentacija

Oko 9 od 10 kompanija očekuje koristi od digitalne verzije transportnih dokumenata ako budu i pravno priznate u budućnosti. Jedna od dvije kompanije (50%) kaže da bi im to jako pomoglo, još 38 posto kaže da bi bilo od velike pomoći, pokazalo je istraživanje njemačkog digitalnog udruženja.

 

Kamioni koji voze autoputem ne prevoze samo zalihe za supermarket ili mjenjače za proizvođača automobila, već i hrpe papira, jer vozači i dalje moraju pokazati fizičku tovarnu prateću dokumentaciju ili carinsku ispravu; ponekad su potrebni čitavi folderi – anahronizam s obzirom na digitalizaciju logistike.

 

E-commerce

Analiza "Posljednja milja 2028" konsultantske kuće Oliver Wyman procjenjuje da će za deset godina cijena po paketu biti 4,50 eura za razliku od sadašnje cijene od oko 2,50 eura po paketu, zbog kontinuiranog rasta obima paketa, što će takođe povećati potražnju za vozačima dostave. To će zauzvrat dovesti do povećanja plata po satu, sa trenutno oko 15 eura na do 30 eura, kako bi se spriječio sve veći nedostatak vozača i posao učinio privlačnijim. Samo rastući troškovi osoblja će skoro udvostručiti troškove dostave po paketu do 2028.

Otpornost

Tri najveća rizika u lancu snabdijevanja širom svijeta u 2024. godini pripisana su trima faktorima: neizvjesnosti u vezi sa trgovinskim tokovima, incidentima u sajber sigurnosti i klimatskim promjenama povezanim s ekstremnim vremenskim uvjetima. U trgovini se povećala neizvjesnost zbog sporova između SAD-a i drugih zemalja – posebno Kine – oko novih jednostranih uvoznih carina. Drugi problem je nedostatak jasnoće oko izlaska Britanije iz EU: u slučaju neurednog izlaska, kompanije strahuju od zagušenja na granici i kašnjenja u lukama.

 

Što se tiče sajber sigurnosti, sve veći broj incidenata u lancu snabdijevanja i poremećaji transportne infrastrukture pokazali su koliko su kriminalci spremni da ucjenjuju kompanije, dobiju poslovne tajne ili izazovu ekonomski poremećaj. Na kraju, ali ne i najmanje važno, 2024. godine (četvrta najtoplija godina otkako su zabilježeni klimatski podaci), klimatske promjene izazvale su niz vremenskih poremećaja koji su utjecali na lance snabdijevanja – sa sušama, šumskim požarima, niskim vodostajima i topljenjem leda.

 

Dalje obrazovanje

Digitalizacija ima veliki uticaj na radno okruženje i način na koji ljudi rade. Sa sve više mašina, robota i kompjutera koji preuzimaju aktivnosti, IT stručnjaci nisu jedini traženi. Digitalne vještine bit će potrebne svim zaposlenicima – čak i za jednostavnije svakodnevne zadatke. Ipak, samo 57 posto kompanija ulaže posebno u daljnju obuku vlastitih zaposlenika za digitalni svijet rada.

 

Opšti trend je da što je kompanija veća, to se češće uključuje u kontinuiranu edukaciju. Ali čini se da pre svega mala i srednja preduzeća otkrivaju hitnost daljeg usavršavanja svog osoblja o digitalnim pitanjima: dok je 2023. godine samo svaka druga kompanija sa 100 do 499 zaposlenih investirala u dalju obuku za digitalne veštine, danas je taj broj porastao na šest od deset kompanija.